Uzdržavanje

1. Propisi kojima je uređeno uzdržavanje

-    Ustav Republike Hrvatske
-    međunarodni mnogostrani ugovori (najvažniji je Konvencija o pravima djeteta, a neposredno na uzdržavanje se odnosi Konvencija Ujedinjenih naroda o ostvarenju alimentacijskih zahtjeva u inozemstvu) i dvostrani ugovori s pojedinim državama o priznanju i izvršenju stranih sudskih odluka u građanskim pitanjima
-    zakoni: Obiteljski zakon, Zakon o istospolnim zajednicama, Zakon o obveznim odnosima, Zakon o parničnom postupku, Ovršni zakon, Zakon o općem upravnom postupku, Kazneni zakon, te
-    provedbeni propisi: Pravilnik o načinu vođenja očevidnika sudskih odluka o uzdržavanju i nagodba sklopljenih u centru za socijalnu skrb.

2. Osnovna načela uzdržavanja

-    međusobno pomaganje članova obitelji (načelo obiteljske solidarnosti),
-    osobita zaštita prava djeteta da ostvari uzdržavanje,
-    određivanje iznosa uzdržavanja prema potrebama primatelja i mogućnostima davatelja. Potrebe primatelja ovise o mnogobrojnim okolnostima; prihodima primatelja, mogućnostima stjecanja prihoda, zdravstvenom stanju, troškovima školovanja, postojećem životnom standardu i sl. Mogućnosti davatelja procjenjuju se s obzirom na njegova primanja, druge zakonske obveze uzdržavanja i sl.

II PRAVNA PRIRODA UZDRŽAVANJA

-    uzdržavanje je zakonska obveza,
-    uzdržavanje je strogo osobna obveza,
-    uzdržavanja se nitko ne može unaprijed odreći,
-    uzdržavanje je privilegirano kod ovrhe u odnosu prema ostalim tražbinama,
-    primanja na temelju uzdržavanja izuzeta su od ovrhe neke druge tražbine,
-    isplaćeno uzdržavanje se ne vraća.

Uzdržavanje je zakonska obveza. Prema hrvatskom obiteljskom zakonodavstvu dužni su međusobno se uzdržavati:
-    roditelji i djeca,
-    maćeha odnosno očuh i pastorčad,
-    bračni i izvanbračni drugovi,
-    istospolni partneri,
-    baka i djed dužni su umjesto roditelja uzdržavati unuka,
-    otac izvanbračnog djeteta dužan je uzdržavati majku svog djeteta.
Obveza uzdržavanja postoji uz ispunjenje zakonskih pretpostavki (npr. bračni drugovi ne mogu tražiti uzdržavanje nakon isteka šest mjeseci od prestanka braka).

Uzdržavanje je strogo osobna obveza. Uzdržavanje se ne može voljom primatelja i/ili davatelja uzdržavanja prenijeti na neku drugu osobu i to niti za života ni za slučaj smrti.
-    kad davatelj uzdržavanja umre njegovi nasljednici nisu dužni nastaviti uzdržavanje primatelja uzdržavanja.
-    kad primatelj uzdržavanja umre, njegovi nasljednici neće moći tražiti uzdržavanje, ali će moći tražiti isplatu već dospjelih, no do trenutka smrti primatelja uzdržavanja neisplaćenih iznosa.

Uzdržavanja se nitko ne može unaprijed odreći. Temeljem članka 208. Obiteljskog zakona odricanje od dužnosti ili prava na uzdržavanje nema pravnog učinka. Ukoliko se sklope takvi ugovori isti su ništavi po samom zakonu.
-    moguće je i da osoba koja ima pravo na uzdržavanje ne želi pokrenuti postupak za uzdržavanje (npr. zbog neznanja, ponosa, straha ili sl.) i time se faktički odriče svojeg prava. Takvo što ne bi se smjelo dogoditi u slučaju uzdržavanja maloljetne djece jer su nadležna tijela ovlaštena umjesto roditelja ostvarivati pravo djeteta na uzdržavanje. Tako sud mora po službenoj dužnosti, ne čekajući prijedlog roditelja, odrediti uzdržavanje u bračnim sporovima i sporovima o podrijetlu djeteta.


Uzdržavanje je privilegirano kod ovrhe u odnosu prema ostalim tražbinama. Ovrha radi naplate uzdržavanja može se provesti do jedne polovice plaće, a ovrha radi naplate svih drugih potraživanja (npr. kredit za stan ili automobil) samo do jedne trećine svih primanja.
-    isto tako, ako istovremeno treba namiriti potraživanje iz osnove uzdržavanja, te tražbine po bilo kojoj drugoj osnovi, prednost će imati uzdržavanje.
-    posebno je privilegirana ovrha radi naplate uzdržavanja djeteta. Ovrha radi naplate uzdržavanja za dijete može se provesti na cijeloj plaći, osim na iznosu koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne plaće neto plaće u protekloj godini. Povrh toga ovrha na plaći radi uzdržavanja djeteta može se provesti prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina na tim primanjima neovisno o vremenu njihova nastanka.

Primanja na temelju uzdržavanja izuzeta su od ovrhe.

Isplaćeno uzdržavanje se ne vraća. Osoba koja je plaćala zakonsko uzdržavanje nema pravo tražiti povrat tih sredstava kad osobi koja je primala uzdržavanje bude moguće vratiti primljene iznose. Primjerice, bračni drug nema pravo tražiti povrat sredstava za uzdržavanje koje je isplatio svom bračnom drugu nakon razvoda braka, ako se ovaj naknadno zaposli ili postane imućan.
-    iznimka od ovog pravila postoji ako je uzdržavani bračni drug, nakon razvoda braka za vrijeme dok je primao uzdržavanje sklopio novi brak. U tom slučaju bračni drug ima pravo tražiti povrat sredstava uplaćenih na ime uzdržavanja bivšeg bračnog druga od dana kada je sklopio novi brak

1. Uzdržavanje između roditelja i djece

1.1. Uzdržavanje djece od strane roditelja

-    uzdržavanje djeteta dio je roditeljske skrbi,
-    činjenica da je roditelj lišen roditeljske skrbi, da mu je roditeljska skrb ograničena ili da je ne ispunjava ne oslobađa ga obveze uzdržavanja djeteta. Uzdržavanje djeteta je jedini sadržaj roditeljske skrbi koji preostaje nakon njezina lišenja.
-    dužnost uzdržavanja tereti oba roditelja neovisno o tome živi li dijete s njima ili ne, kao i u slučajevima kad na temelju odluke nadležnog tijela samo jedan roditelj skrbi o djetetu,
-    svako dijete ima pravo na uzdržavanje od svojeg roditelja. Ako nakon prestanka obiteljske zajednice jedno dijete živi s jednim, a drugo s drugim roditeljem, roditelji se ne mogu dogovoriti da svaki od  njih u cijelosti uzdržava samo neku od više djece.
-    visina uzdržavanje djeteta određuje se ovisno o djetetovim potrebama, mogućnosti roditelja i dobi djeteta.
-    neprimjereno ponašanje djeteta prema roditeljima ne utječe na ostvarenje prava djeteta na uzdržavanje
 

1.1.a. Uzdržavanje maloljetnog djeteta

-    roditelji koji su radno sposobni dužni su uzdržavati svoje maloljetno dijete, bez obzira jesu li zaposleni ili ne,
-    roditelji su dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete i kad ono završi osnovno školovanje, iako ono možda i ne nastavlja školovanje,
-    ako dijete ima vlastite prihode, ono je dužno pridonositi za svoje uzdržavanje. Prihode djeteta roditelji smiju koristiti za njegovo uzdržavanje bez prethodnog odobrenja centra za socijalnu skrb. Ako bi roditelji željeli otuđiti ili opteretiti imovinu djeteta za njegovo uzdržavanje potrebno ime je odobrenje centra za socijalnu skrb.

1.1.b. Uzdržavanje punoljetnog djeteta

-    roditelj je dužan uzdržavati punoljetno dijete uz ispunjenje slijedećih pretpostavki:
a) da se dijete školuje, te da redovito i uredno ispunjava svoje obveze, ili
b) da je punoljetno dijete završilo obrazovanje, a ne može se zaposliti, ali najviše do godine dana, ili
c) da je punoljetno dijete nesposobno za rad zbog bolesti, mentalnog ili tjelesnog oštećenja.

1.2. Uzdržavanje roditelja od strane djece

-    pretpostavke za ostvarenje uzdržavanja roditelja od strane djeteta su:
    a) roditelj nije sposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz vlastite imovine,
    b) roditelj ne može od bračnog ili izvanbračnog druga ostvariti uzdržavanje
    c) dijete je punoljetno i ima mogućnost plaćati uzdržavanje (iznimno može i maloljetno uz suglasnost centra za socijalnu skrb)
-    ako roditelj ima više djece dužnost uzdržavanja dijeli se prema mogućnostima svakog pojedinog djeteta

2. Uzdržavanje između ostalih srodnika

2.1. Uzdržavanje djece od strane bake i djeda

-    baka i djed dužni su uzdržavati svog unuka:
a) ako roditelj po kojem su oni baka, odnosno djed, ne uzdržava dijete,
b) ako baka, odnosno djed imaju mogućnost za uzdržavanje,
c) ako je dijete maloljetno ili kad je dijete punoljetno, a redovno se školuje, godinu dana nakon što je završio školovanje, a ne može se zaposliti, ili ako je punoljetni unuk zbog bolesti ili mentalnog ili tjelesnog oštećenja nesposoban za rad.
-    sve navedene pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno.
-    obveza bake i djeda je supsidijarna, do nje dolazi tek ako roditelj po kojemu su srodni ne uzdržava dijete. Nije relevantan razlog zašto roditelj ne uzdržava dijete: da li zato što izbjegava plaćanje iako ima sredstava, nemaran je ili objektivno spriječen.
-    dijete može baku i djeda tužiti na uzdržavanje u istom postupku u kojem traži uzdržavanje od roditelja po kojem su oni baka ili djed, ako učini vjerojatnim razlog zbog čega roditelj ne zadovoljava njegove potrebe za uzdržavanjem (nije bitan koji je razlog, bitno je da isti postoji – nezaposlenost roditelja, nedostatak imovine, mali prihodi, ima više djece koje treba uzdržavati itd.).
-    nema zapreke da dijete tuži baku i djeda i u odvojenom postupku, nakon što se ispostavi da mu roditelj ne plaća uzdržavanje ili to ne čini u visini koja je određena u ovršnoj ispravi.
-    baka i djed istovremeno su obveznici uzdržavanja. Ovisno o njihovim prihodima i imovinom kojom raspolažu, postoji mogućnost da jedan od njih plaća cjelokupan iznos uzdržavanja ili da iznos bude podijeljen na dvoje.

2.2. Uzdržavanje između tazbinskih srodnika

-    između tazbinskih srodnika postoji međusobna obveza uzdržavanja između očuha ili maćehe i pastorka
-    za maćehu i očuha sklapanjem braka s roditeljem za njih nastaje dužnost uzdržavanja maloljetnog pastorka, ali oni ne stječu nikakva prava iz roditeljske skrbi prema djetetu svog bračnog druga
-    obveza uzdržavanja je supsidijarna, odnosno uspostavlja se tek ako dijete ne može ostvariti uzdržavanje od roditelja (s kojim živi i onoga s kojim ne živi) ili od bake i djeda
-    obveza uzdržavanja postoji neovisno o činjenici da li pastorak živi s očuhom ili maćehom
-    obveza uzdržavanja prestaje razvodom braka. Međutim u slučaju kada je brak prestao smrću, a pastorak i očuh ili maćeha su u trenutku smrti živjeli zajedno, tada će očuh i maćeha biti dužni uzdržavati pastorka i nakon smrti njegova roditelja, neovisno o tome hoće li pastorak ostati u obiteljskoj zajenici
-    punoljetni pastorak dužan je uzdržavati svju maćehu ili očuha pod istim pretpostavkama pod kojim je dužan uzdržavati i svoje roditelje, uz dodatnu pretpostavku da su ga očuh ili maćeha uzdržavali dulje vrijeme. Pojam dulje vrijeme tumači sud prema okolnostima konkretnog slučaja.
-    kod uzdržavanja maćehe i očuha nema razlike između dužnosti uzdržavanja između biološkog djeteta i pastorka

      Pretpostavke za uzdržavanje bračnog druga su da:
a) bračni drug nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine i
b) nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti (nemogućnost zaposlenja treba tumačiti u smislu da bračni drug ne može naći zaposlenje koje je odgovarajuće njegovom zvanju)
-    obveza uzdržavanja između bračnih drugova postoji za vrijeme trajanja braka i nakon prestanka braka. Za vrijeme trajanja braka obveza uzdržavanja postoji neovisno o tome da li bračna zajednica postoji ili ne.
Zahtjev za uzdržavanje može se postaviti i ako se ne pokrene postupak za razvod   braka, a ako je postupak za razvod braka pokrenut zahtjev za uzdržavanje može se istaknuti u zakonom predviđenom roku i to:
a) do zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod ili poništaj braka, te
b) iznimno u roku od šest mjeseci od prestanka braka ako u parnici za razvod ili poništaj braka nije postavljen zahtjev za uzdržavanje pod pretpostavkom da razlozi za uzdržavanje postoje u trenutku kada se zaključila glavna rasprava u parnici za razvod ili poništaj braka i trajali su bez prestanka do zaključenja glavne rasprave u pranici radi uzdržavanja
-    dva su razloga zbog čega su određeni strogi rokovi za postavljanje zahtjeva za uzdržavanje bračnog druga; prvi je taj što sud u postupku za razvod braka odmah ispituje stanje odnosa u braku, a drugi jest zaštita sigurnosti drugoga bračnog druga u smislu hoće li ili neće biti obvezan uzdržavati svojeg bivšeg bračnog druga
-    sud može zahtjev za uzdržavanje u cijelosti ili djelomično usvojiti ili odbiti. Ako nije vjerojatno da će bračni drug koji traži uzdržavanje u dogledno vrijeme bit sposoban za samostalno uzdržavanje sud će odrediti uzdržavanje na neodređeno vrijeme. Međutim sud je ovlašten odlučiti i da obveza uzdržavanja bude vremenski ograničena do godine dana ako je:
a) brak kratko trajao ili
b) bračni drug može u dogledno vrijeme osigurati sredstva za život na drugi način.
-    ako je uzdržavanje određeno u trajanju do godine dana, bivši bračni drug koji prima uzdržavanje, ako želi i dalje ga primati, mora prije isteka tog roka podnijeti novu tužbu za uzdržavanje
Sud neće odrediti uzdržavanje kad ocijeni da drugi bračni drug nema mogućnosti plaćati uzdržavanje i ako bi ono predstavljalo očitu nepravdu za drugog bračnog druga. Pojam očite nepravde utvrđuje se u sudskoj praksi (npr. brak je trajao samo godinu dana, a bračni drug koji traži uzdržavanje napustio je bračnu zajednicu bez oprvadanog razloga, nasilničko ponašanje bračnog druga koji traži uzdržavanje, bezobzirno trošenje imovine i sl.).

4. Uzdržavanje izvanbračnog druga i

uzdržavanje majke izvanbračnog djeteta

-  Pretpostavke za uzdržavanje od strane izvanbračnog druga su:
a) da je izvanbračna zajednica trajala najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete
b) da niti jedan od izvanbračnih drugova nije u braku s trećom osobom
c) da je izvanbračna zajednica prestala
d) da je tužba podnesena u roku od 6 mjeseci od prestanka izvanbračne zajednice
-    za razliku od bračnog druga, izvanbračni drug ima pravo na uzdržavanje najdulje do godine dana
-    Otac izvanbračnog djeteta dužan je uzdržavati djetetovu majku godinu dana od rođenja djeteta uz ispunjenje slijedećih pretpostavki:
a) da je očinstvo utvrđeno priznanjem ili sudskom odlukom
b) da majka skrbi o djetetu
c) da majka nema dovoljno sredstava za život

IV OSTVARENJE PRAVA NA UZDRŽAVANJE

1.    Postupci  u kojima se odlučuje o uzdržavanju

-    u pravilu se uzdržavanje određuje u sudskom parničnom postupku presudom suda ili sudskom nagodbom
-    uzdržavanje između roditelja i djece može se urediti i nagodbom pred centrom za socijalnu skrb
-    pravomoćna i ovršna presuda suda, sudska nagodba, odnosno nagodba sklopljena pred centrom za socijalnu skrb su isprave na temelju kojih se može u posebnom ovršnom postupku prislno naplatiti uzdržavanje, ako osoba koja je dužna uzdržavati izbjegava svoju obvezu
-    ukoliko osoba niti na temelju ovršne sudske presude ili sudske nagodbe ne plaća uzdržavanje, sud može u kaznenom postupku izreći novčanu kaznu ili kaznu zatvora zatvora do tri godine onome koji izbjegava plaćanje uzdržavanja

1.1. Određivanje uzdržavanja i ovrha uzdržavanja

-    sud prilikom određivanja uzdržavanja mora uzeti u obzir dva elementa:
a)    potrebe i prihode uzdržavane osobe
b)    mogućnosti osobe koje su dužne uzdržavati
1.1.a. Potrebe i prihodi uzdržavane osobe
-    prilikom određivanja uzdržavanja sud uzima u obzir :
a)    prihode osobe koja traži uzdržavanje
b)    njezino imovinsko stanje
c)    sposobnost za rad
d)    mogućnost zaposlenja
e)    zdravstveno stanje i druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju (dob, životni uvjeti i sl.)
1.1.b. Mogućnosti osobe koje su dužne uzdržavati
-    prilikom određivanja uzdržavanja sud uzima u obzir :
a)    imovinsko stanje osoba koja je dužna dati uzdržavanje
b)    sva njezina primanja
c)    mogućnost stjecanja povećane zarade
d)    njezine vlastite potrebe
e)    druge zakonske obveze uzdržavanja

-    da bi se olakšalo utvrditi kolike su stvarne mogućnosti davatelja uzdržavanja, Obiteljski zakon daje ovlasti sudu da od davatelja uzdržavanja zatraži prokazni popis svoje imovine uz prijetnju novčane kazne, a sud također može od nadležnih institucija (Porezne uprave, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Financijske agencije) zatražiti podatke s kojima raspolažu.
-    uzdržavanje se u pravilu određuje u novčanom iznosu, samo iznimno u naturi, ali samo za punoljetne osobe
-    novčani iznos izražava se kao određen (apsolutan), prema procjeni suda s obzirom na mogućnosti davatelja i potrebe primatelja
-    Uzdržavanje za dijete. Kad se određuje uzdržavanje za dijete sud će uzeti u obzir mogućnosti roditelja koji ne živi s djetetom i potrebe djeteta.
-    kako bi se sudovima olakašala procjena potreba djeteta, ali i da bi se ujednačila pravna praksa na području Hrvatske, Obiteljski zakon obvezuje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi da jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja, objavi minimalne novčane iznose potrebne za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta koje je dužan plaćati roditelj koji ne živi s djetetom
-    minimalni novčani iznosi određeni su iznosu i to:
a)1.500,00 kuna mjesečno za dijete predškolskog uzrasta
b) 1.700,00 kuna mjesečno za dijete školskog uzrasta
-    iznimno u dva slučaja sud može odrediti niže uzdržavanje od minimalnog novčanog iznosa:
a)    ako roditelj ima više djece
b)    ako dijete ima vlastite prihode
-    ako roditelj ima više djece, iznos za uzdržavanje ne može biti manji od jedne polovice iznosa koji je propisan kao minimalan
-    naprijed navedeni iznosi su minimalni, što znači da sud može odrediti uzdržavanje u povećanom iznosu ako roditelj ima povećane mogućnosti jer vrijedi pravilo da dijete treba slijediti standard svojeg roditelja
-    nakon što sud donese presudu obveznik uzdržavanja može dati u zapisnik na ročištu pred sudom, pred centrom za socijalnu skrb ili posebnom ovjerenom ispravom kod javnog bilježnika suglasnost da se radi naplate uzdržavanja zaplijeni njegova plaća ili drugo primanje djelomično ili u cijelosti i da se isplata obavlja izravno primatelju uzdržavanja. Ako obveznik uzdržavanja to ne učini isti sud koji je odlučio o uzdržavanju  na temelju ovršne isprave dužan je donijeti rješenje o ovrsi.

1.2. Promjene iznosa uzdržavanja

-    nakon donošenja presude kojom je određena visina uzdržavanja, davatelj uzdržavanja, odnosno primatelj uzdržavanja mogu tražiti smanjenje odnosno povećanje uzdržavanja
-    u sudskoj praksi prihvaćeni razlozi za sniženje uzdržavanja su pogoršano zdravstveno stanje davatelje uzdržavanja, smanjenje prihoda, novo roditeljstvo i sl., dok su razlozi za povećanje iznosa uzdržavanja pogoršanje zdravstvenog stanja primatelja uzdržavanja, povećanje potreba djeteta zbog nastavka školovanja, kad davatelju uzdržavanje prestane obveze uzdržavanja prema trećoj osobi i sl.
-    povišenje uzdržavanja po sudskoj praksi teče od dana podnošena tužbe

2.    Zaštita dobrobiti djeteta u postupcima radi uzdržavanja

-    postupke u kojima se odlučuje o uzdržavanju djeteta obilježavaju posebnosti te sudjelovanje centra za socijalnu skrb kojemu je svrha da zastupa dobrobit djeteta. Dobrobit djeteta štiti se tako da:
a)    sud mora u bračnim sporovima i sporovima kojim se utvrđuje podrijetlo dijeteta po službenoj dužnosti, dakle ako stranke same nisu postavile takav zahtjev, odlučiti o uzdržavanju djeteta
b)    u postupcima o uzdržavanju djeteta ne može se donijeti presuda na temelju priznanja ili na temelju izostanka, osim ako sud ne ocijeni da je to na dobrobit djeteta. Ovom se odredbom sprječavaju raspolaganja stranaka na način koji ne bi bio u skladu sa dobrobiti djeteta.
c)    dijete se ne može odreći tužbenog zahtjeva za uzdržavanje ili priznati tužbeni zahtjev

2.1.    Sudjelovanje centra za socijalnu skrb u postupku pred sudom

-    Centar je u postupcima o uzdržavanju:
a)    dužan u ime djeteta pokrenuti postupak za uzdržavanje ako o djetetu skrbi druga fizička ili pravna osoba ili ako roditelj s kojim dijete živi to pravo ne ostvaruje iz neopravdanih razloga duže od tri mjeseca.
b)    mora sudjelovati u postupku o uzdržavanju kao umješač na strani djeteta. Umješač je osoba koja se u parnici što se vodi među određenim strankam pridružuje jednoj od njih jer ima pravni interes da ona uspije u parnici.
c)    Može imati ulogu kao posebni pomagač sudu – na zahtjev suda dužan je brižljivo ispitati imovinske prilike stranaka u postupku, ocijeniti sredinu u kojoj dijete živi i sl.

2.2.     Nagodba o uzdržavanju pred centrom za socijalnu skrb

-    Kako bi se izbjegli dugotrajni sudski postupci Obiteljskim zakonom je propisano da se pred centrom za socijalnu skrb može  sastaviti nagodba u obliku zapisnika.
-    sadržaj nagodbe su: podaci o vjerovniku i dužniku, odredbe o iznosu mjesečnih novčanih obroka u postotku od plaće ili u određenom novčanom iznosu i navod kojeg dana u mjesecu tražbina dospijeva
-    ova nagodba ima snagu ovršne isprave isto kao i sudska presuda ili sudska nagodba

2.3.    Ostale ovlasti centra za socijalnu skrb za zaštitu interesa djeteta

-    centar za socijalnu skrb dužan je voditi očevidnike sudskih odluka o uzdržavanju djece i nagodba sklopljenih pred sudom i u centru za socijalnu skrb
-    čim centar primi sudsku odluku ili nagodbu o uzdržavanju dužan je:
a)    obavijestiti u pisanom obliku roditelja s kojim dijete živi te roditelja koji je dužan davati uzdržavanje o pravima i dužnostima iz uzdržavanja,
b)    osigurati djetetu privremeno uzdržavanje
c)    podnijeti kaznenu prijavu protiv osobe koja ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja na temelju ovršne isprave
-    centar će donijeti rješenje o privremenom uzdržavanju po službenoj dužnosti ili na zahtjev roditelja uz ispunjenje slijedećih pretpostavki:
a)    da postoji pravomoćna sudska odluka, privremena mjera radi uzdržavanja ili nagodba sklopljena pred sudom ili centrom za socijalnu skrb, te
b)    da roditelj ne udovoljava svojoj obvezi duže od šest mjeseci neprekidno ili šest mjeseci s prekidima, a unutar razdoblja od sedam mjeseci.
-    privremeno uzdržavanje može trajati najduže tri godine.
-    sredstva za privremeno uzdržavanje osigurava država s tim da visina privremenog uzdržavanja može biti najviše 50% od minimalnog iznosa uzdržavanja kojeg jednom godišnje za djecu određuje nadležno ministarstvo